Svet se suočava sa tihom ‘pandemijom’ opasnijom od corona virusa: zagađenjem vazduha

1
snimio Dragoljub Zamurović

Najnovija istraživanja pokazuju da je zagađenje vazduha, tihi ubica, postao u stvari podmukla ‘pandemija’, opasnija i smrtonosnija od rata, nasilja i mnogih bolesti.

Koristeći podatke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), istraživači su prethodno zagađenje vazduha povezali sa dodatnih 8,8 miliona preuranjenih smrti u 2015. godini. Ažurirana analiza sada pokazuje da je veliki gubitak, širom sveta, rezultirao kraćim životnim vekom za prosečno skoro tri godine života.

“Budući da je uticaj zagađenja vazduha na javno zdravlje u celini mnogo veći od očekivanog, ali i svetski fenomen, verujemo da naši rezultati pokazuju da postoji “pandemija zagađenja vazduha” kaže atmosferski hemičar Thomas Münzel iz Instituta Max Planck.

Ko je najugroženiji od zagađenja vazduha?

tihi ubica zagadjenje vazduha
Foto: Anne Marie Alves Ćurčić, twitter

Naravno, zagađenje ne utiče na sve ljude podjednako. Kada opasne čestice i gasovi “vise u vazduhu”, najmlađi i najstariji uglavnom su i najosetljiviji, ali i oni koji žive u regijama s visokom emisijom zagađenja.

Globalno gledano, kažu autori, oko 75% smrti zbog zagađenja vazduha dešavalo se ljudima starijim od 60 godina, a među mladima najviše je smrti bilo u grupi dece mlađe od pet godinaIpak, čak i kada je u pitanju čovečanstvo uopšte, stručnjaci za javno zdravlje upozoravaju da je zagađenje vazduha vanredan i zanemaren rizik.

U 2015. godini svo nasilje u svetu nije ni približno uticalo na smanjenje životnog veka kao uticaj zagađenja vazduha (ove smrti skratile su globalni životni vek za 0,3 godine). Čak je i pušenje smanjilo životni vijek za otprilike jednu trećinu manje.

Za razliku od cigareta, vazduh u našem okruženju se ne može izbeći

“Neverovatno je da i broj smrtnih slučajeva od zagađenja vazduha i smanjenje očekivanog životnog veka, nadmašuju efekat pušenja i mnogo su veći od ostalih uzroka smrti” – kaže fizičar Jos Lelieveld sa Kiparskog instituta u Nikoziji. “Zagađenje vazduha premašuje malariju, kao globalni uzrok prerane smrti sa faktorom 19; premašuje nasilje sa faktorom 16, HIV / AIDS sa faktorom 9, alkohol sa faktorom 45, i zloupotrebu droga sa faktorom od 60.”

U svom modelu istraživači su ispitali uticaj zagađenja vazduha na šest kategorija bolesti, uključujući respiratorne infekcije, plućne bolesti, rak pluća, kao i visoki krvni pritisak i dijabetes. Na kraju su kardiovaskularne bolesti, koje su smatrane glavnim uzrokom prerane smrti, i proglašene su odgovornim za 43% ukupnog smanjenja životnog veka.

“Zagađenje vazduha uzrokuje oštećenje krvnih sudova kroz pojačani oksidativni stres, što onda dovodi do povećanja krvnog pritiska, dijabetesa, moždanog udara, srčanih udara i otkazivanja rada srca”objašnjava Lelieveld.

Da li je zagađenje vazduha zaista toliko opasno po život?

U poređenju sa drugim uzrocima preranih smrti, autori kažu da zagađenje vazduha izgleda posebno opasno. Iako je činjenica da ljudski faktor ne proizvodi sva zagađenja u vazduhu, autori su otkrili da  skoro neverovatne dve trećine zagađenja direktno uzrokuju ljudi. Od svih smrti uzrokovanih zagađenjem vazduha u 2015. godini, otprilike 25 do 80% se moglo izbeći da nije bilo antropogenih zagađivača.

ni kiša ne pomaže kod zagadjenja vazduha
Foto: Misha Misha, twitter

Kada bi sve emisije zagađenja koje ljudi stvore iznenada bile zaustavljene, predviđanja stručnjaka kažu da bi se u svetu prosečni životni vek povećo za nešto više od godinu dana. 

To je više od 5,5 miliona prevremenih smrti koje bi se mogle izbeći svake godine. Nažalost, u mnogim delovima svijeta na delu je sasvim suprotan trend.

Na primer, u 2017. i 2018. godini podaci su otkrili da se zagađenje vazduha pogoršalo u Sjedinjenim Američkim Državama nakon višegodišnjeg poboljšanja. Samo u 2018. godini nizak kvalitet vazduha povezan je sa gotovo 10.000 dodatnih smrti u poređenju sa 2016. godinom. Prošle godine, šokantni izveštaj WHO otkrio je da 93% sve dece na svetu mlađe od 15 godina diše toksičan, zagađen vazduh.

Posledice u svetu su neizbežne

Prema novom modelu, Istočna Azija je doživela najveće smanjenje životnog veka zbog zagađenja vazduha koje je bilo moguće izbeći u 2015. godini smanjenjem emisija štetnih materija.

U Severnoj Americi prosečni gubitak životnog veka u 2015. godini iznosilo je 1,4 godine, a u samo nešto više od godinu dana prethodnog perioda to se moglo spriječiti, postupnim ukidanjem fosilnih goriva, kažu autori. Ostala mesta imala su nešto manje prostora za napredak. U Africi, gde je prašina glavni zagađivač vazduha, smanjenje emisije dovelo bi do gubitka od samo 0,7 godina. 

“Donosioci političkih odluka i medicinska zajednica trebaju ovom problemu posvetiti mnogo veću pažnju” – kaže Münzel. “Zagađenje vazduha i pušenje se mogu sprečiti, ali poslednjih decenija zagađenju vazduha posvećeno je mnogo manje pažnje nego pušenju, posebno među kardiolozima.”

U svetlu svojih otkrića, autori traže od službenika javnog zdravlja i lekara da ažuriraju svoje smernice i uključe hronično zagađenje vazduha kao važan faktor rizika za srčane bolesti, rame uz rame sa pušenjem, dijabetesom i visokim krvnim pritiskom.

Studija je objavljena u časopisu Cardiovascular Research.


Izvor: Science Alert

Naslovna fotografija: Dragoljub Zamurović

1 COMMENT

  1. […] Možda je prerano za donošenje zaključaka, ali ukoliko se ispostavi da je zagađenje vazduha jedan od glavnih faktor u određivanju obima i smrtonosnosti COVID-19, teško zagađena područja širom sveta, trebaju posebno strahovati od opasnog susreta sa virusom. Između ostalih i Srbija, koja se nesumljivo godinama suočava sa pravom pandemijom opasnijom od COVID-19. […]

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here